ODJEKNULO U NATO TABORU! Predsednik Estonije digao UZBUNU: "Amerika? Svi počnite da se spremate na mogući scenario"
Evropske države koje graniče s Rusijomtrebale bi da se pripreme na mogućnost da Vašington povuče deo svojih vojnika iz regiona i počne da gradi sopstvene vojne kapacitete, poručio je predsednik Estonije Alar Karis u razgovoru za Politico.
Karis je otkrio da je lično upozorio američkog predsednikaDonalda Trampa na važnost američke vojne prisutnosti u istočnoj Evropi, kada su dvojica lidera u aprilu, na sahranipape Franje, sedeli zajedno gotovo dva sata.
- Sve sam mu objasnio - rekao je Karis u estonskom predstavništvu pri Evropskoj uniji.
- Prisutnost američkih vojnika u Estoniji ne samo u Estoniji, nego i u Evropi od ključne je važnosti. I to ne samo za Evropu, nego i za same Sjedinjene Države.
Iako su ga delimično umirile Trampove izjave, posebno ove sedmice kada je obećao da će američki vojnici ostati u Poljskoj, Karis je naglasio da je "vrlo teško predvideti" šta će Vašington učiniti na Baltiku.
Zato, dodaje, zemlje poput Estonije"moraju da budu spremne na svaki scenario", a mogućnost povlačenja najvećeg člana NATO-a "znači da moramo da gradimo sopstvene kapacitete".
SAD trenutno imaju oko 2.000 vojnika raspoređenih u baltičkim državama - Estoniji, Litvaniji i Letoniji - u sklopu pojačanih snaga nakon početka rata u Ukrajini u februaru 2022. Pentagon upravo sprovodi reviziju globalnog rasporeda snaga, čiji se rezultati očekuju krajem meseca.
Pregled vodi Elbridž Kolbi, zamenik američkog ministra odbrane za politiku, poznat kao zagovornik smanjivanja američke prisutnosti u Evropi.
Karis je u Brisel doputovao na razgovore s glavnim sekretarom NATO Markom Ruteom, u isto vreme kada se tamo okupila grupa evropskih lidera iz tzv. "koalicije voljnih", koji rade na bezbednosnim garancijama za Ukrajinu.
Na to je stigla i reakcija Moskve: portparol ruskog ministarstva spoljnih poslova izjavio je da Rusija neće prihvatiti prisustvo stranih trupa u Ukrajini kao deo mogućeg prekida vatre.
Na pitanje očekuje li da će Tramp pojačati pritisak na Putina, estonski predsednik čija je zemlja već obećala vojnike za ukrajinsku inicijativu uzvratio je kako "mnogo toga zavisi od Trampovog temperamenta".
- Estonija i mnoge evropske zemlje trenutno podržavaju ono što Tramp radi. Toliko je puta razgovarao s Putinom, a ništa se ne događa. Mislim da već gubi strpljenje - rekao je Karis.
Samo nekoliko dana pre njegovog dolaska u Brisel, ruska raketa pogodila je zgradu delegacije EU u Kijevu.
- To nije bila slučajnost - tvrdi Karis.
- Jedina greška koju je Putin napravio bila je ta što je uopšte započeo rat.
Upozorio je i da evropske zemlje "ne smeju da budu naivne" prema nameri Kremlja da u narednim mesecima dodatno testira zapadne demokratije, na primer kroz mešanje u nadolazeće parlamentarne izbore u Češkoj.
Ipak, odbacuje ideju da bi baltičke države trebale da budu zabrinutije od drugih samo zato što graniče s Rusijom.
- Moderne rakete mogu krenuti iz Moskve i završiti u Hagu ili Briselu za nekoliko minuta - kaže Karis.
Razgovor i uveravanje
Estonski predsednik, poznat kao jedan od najgorljivijih zagovornika Ukrajine u Evropskoj uniji, nada se da će Kijev do kraja godine moći da započne zvanične pregovore o pristupanju EU, tokom danskog predsedavanja koje se završava 31. decembra.
Na pitanje kako prevazići protivljenje Mađarske, koja blokira ukrajinsko članstvo, odgovorio je: "Na tome moramo raditi s tom jednom zemljom. Možda bismo trebali više da razgovaramo s Viktorom Orbanom, a ne samo da ga etiketiramo, da pronađemo rešenje."
Dodao je i drugu mogućnost: "Mađarska da napusti prostoriju, a mi donesemo odluku."
Odnos Estonije prema Izraelu
Slično razmišlja i o odnosu prema . Dok neke evropske zemlje žele da smane trgovinske odnose ili ukinu evropsko finansiranje izraelskih istraživačkih projekata zbog kršenja ljudskih prava u Gazi, Karis se zalaže za drukčiji pristup.
Kao naučnik po struci i bivši molekularni genetičar, ističe važnost "uveravanja" izraelskih lidera da zaustave humanitarna kršenja.
- Izraelski naučnici izuzetno su dobri. Ako im uskratimo sredstva, uskraćujemo ih i sebi - kaže Karis.
- Postoje i druga rešenja. Razgovor i uveravanje - rekao je u dramatičnom intervjuu.
(Kurir.rs/Jutarnji.hr/Politico/Preneo: V.M.)